Duhovni kutak

Duhovni identitet i život

Duhovni identitet i život

Duhovni identitet i život

Pater Milan Lojić, lazarist, 28. studenog 2009. održao je duhovnu obnovu u kojoj se promišljalo o duhovnom identitetu i životu.

DUHOVNI IDENTITET

Postoje različite vrste identiteta, jedan od njih je i duhovni o kojem se malo govori.
Da bih mogao ispravno djelovati, moram postati ”ja”, a isto tako da bih mogao definirati svoj odnos prema Bogu, moram znati tko je Bog. Pitanje je kakva je moja slika o Bogu. Je li on dobar, strašan ili nešto treće?
Vjera se sastoji iz 6 dijelova, a to su: Bog, sloboda, dostojanstvo, poslanje, grijeh i ljubav, a također postoji i 6 stupova duhovnog identiteta.

Stupovi duhovnog identiteta

1. Religiozni identitet

Razlika između religije i vjere je u tome što se u religiji čovjek upinje do Boga, a u vjeri se Bog spušta prema čovjeku pokazujući time svoju ljubav prema čovjeku. U vjeri Bog mene čeka cijeli moj život i aktivno putuje sa mnom, Bog je suosjećajan. Ovdje dolazi do izražaja vjerničko lice. Prvi kršćani bili su prepoznatljivi po međusobnoj ljubavi. Pavao to objašnjava tako što kaže da se treba obući u Krista, preuzeti njegov mentalitet, gledati svijet njegovim očima. Mentalitet vjere postiže se poznavanjem sadržaja vjere. Potrebna nam je ”šetnja s Isusom”, a također bismo trebali znati Isusu reći ”Isuse moj ljubljeni”.

Iako znamo da nas Bog ljubi, puni smo straha. Mi nismo pasivni promatrači svog života, već aktivni. Bog želi da se mi angažiramo tako da sa svoje strane učinimo sve što možemo, a ostalo prepustimo njemu. On ne preuzima sve na sebe već traži i naš trud, kao kad je Isus rekao uzetomu: ”Uzmi svoju postelju i ponesi je”.

Kad pokušavamo sagledati svoju duhovnu situaciju danas, trebamo je imenovati pravim imenom. Iskrivljena slika o Bogu ne dopušta da čovjek upozna pravu sliku Boga (zbog pogrešnog odgoja, raznih prisila…). Trebamo se upitati kakva je naša slika o Bogu. Da li se zbog raznih nesreća i bolesti koje nas snalaze često upitamo zašto je to tako, a zatim se svađamo sa sobom, s drugim i s Bogom. Teško nam je ako djelujemo samo iz emocija, mnogo je lakše ako se prebacimo u sferu razuma. Christa Meves kaže da bismo lakše razriješili neki sukob trebamo se upitati koji je naš udio u tom sukobu. Ne trebamo preuzimati krivnju ako nismo krivi. Isus nije rekao da je kriv za ono za što ga optužuju (optužbe su bile nepravedne), već je došao do takvog stupnja ljubavi i slobode da se mogao predati iz ljubavi.

Emocije su važan dio čovjekova bića, bez njih svijet ne bi mogao postojati. One trebaju djelovati u ravnoteži s razumom. Moramo biti svjesni da je život putovanje na kojem će biti mnogo poteškoća, ali one će proći. Susrećući ljude trebamo biti svjesni da ne gledaju svi na Boga kao mi, to trebamo uvijek imati na pameti.

2. Asketski identitet

Bog računa na našu slobodnu suradnju pa je Božji poziv samo ponuda. Trebamo uzeti svoj život u vlastite ruke i izgrađivati kreposti, dok zadiranje u tuđi život treba biti s mjerom.
Naše kreposno lice treba bit put kojem ćemo ostati vjerni do kraja. Karakteristika čovjeka je vjernost prijatelju, supružniku i Bogu, pa ako nije ostvarena sreća u naravnom životu teško će se graditi i ispravan duhovni život. Sloboda je dar, Bog poziva slobodna čovjeka. Strah me čuva da ostanem čovjek, čuva me od raščovječenja. Iako predanost traži napor, askeza nije nešto naporno i teško, već je ona pozitivno iskustvo odricanja iz ljubavi prema Bogu.

Može se reći da je duhovni život ”hodajuća teologija”.

3. Nadnaravni identitet

Bog nas je pozvao po našem imenu, mi nismo plod slučaja nego ljubljena Božja djeca. Krist se utjelovio da bi nas gledao iz naše perspektive, ponizno i s ljubavlju. Bog nam poručuje: ”Nisi dobar jer ljubiš Boga, nego si dobar jer Bog ljubi tebe.”

4. Karizmatski identitet

Bog je svakoga stvorio za nešto, pa znanje o tome postaje poslanje za čitav život. Bog je singularno-pluralno i komunikacijsko biće (jedan Bog u trima božanskim osobama), te biće koje vlada. Tu se otkriva naše odgovorno lice čiji je poziv živjeti odgovorno i pokazati spremnost na služenje. Zadaća koju nam je Bog postavio je pronaći svoje poslanje. Neposredno nakon obraćenja čovjek otkriva kamo treba ići, kroz askezu spoznaje kako ići, a kroz spoznaju vlastitog identiteta otkriva tko je i što mu je činiti.

5. Kreaturni identitet

Bog je materijalno nepropadljivo biće. Poslao je svog sina Isusa koji nam je u svemu jednak osim u grijehu. Isus je na križu Bogu Ocu postavio pitanje: ”Bože moj, zašto si me ostavio?” Time je pokazao da se saživio sa situacijama svih ljudi, pokazao je da nas Bog razumije. Da bi mogao duhovno napredovati, čovjek mora oprostiti sebi, ostaviti prošlost iza sebe. Također se ne smije uspoređivati s drugima jer je svatko drukčiji. Čovjek ne može ništa učiniti za svoje spasenje, a etape duhovnog putovanja do svetosti su tama, ostavljenost i patnja.

6. Mistični identitet

Bog me voli unatoč svim mojim grijesima i slabostima. Isus se utjelovio iz ljubavi i zbog naših grijeha. Ovdje do izražaja dolazi otkupljeno lice, iskustvo da nas Bog voli i prihvaća. Srce kristolikosti je u tome da Bog misli na nas. Ako se pitamo kako ćemo kvalitetno živjeti i djelovati, odgovor je: ”U ljubavi koja sve nosi.”

Tri su komponente čovjeka važne u njegovoj izgradnji: psihološka, tjelesna i duhovna. Duhovna komponenta predstavlja nadgradnju prethodne dvije, a sve tri komponente trebaju biti u ravnoteži da bi se čovjek ostvario u potpunosti. Svijet nije uvijek dobar, ali usprkos tome svetac ne proklinje svijet, već je pozitivno usmjeren na njega. Živeći u svijetu čovjek ima mnogo različitih želja; neke nam Bog uslišava, a neke ne. Istina je zapravo da ”Bog ne uslišava uvijek naše želje nego izvršava svoja obećanja.” Često na pleća mladih stavljamo krive slike o Bogu, stoga treba pomiriti iskustvo starijih i svijest o sebi koja je prisutna kod mladih. Bog nije onaj koji dijeli jer želi da živimo i djelujemo u jedinstvu, već je đavao onaj koji unosi razdor (od diabolos = onaj koji dijeli).

DUHOVNI ŽIVOT

Vrhunac duhovnog života je u Kristu: ”Isus Krist je model našeg života.” Duhovni život je zdravorazumsko rasuđivanje. Razumnost i duhovni život se dopunjuju jer duhovni život nije sentimentalizam. Pošto sentimentalizam onemogućuje realno procjenjivanje, postoji opasnost da vjerski sentimentalizam prijeđe u fanatizam. Papa Benedikt XVI. je rekao: ”Božja volja se na meni očituje preko mog razuma.” Emocionalna inteligencija je usklađenost razuma i emocija, ”Krist je Kalvarija i Betlehem.”

Kriteriji verifikacije duhovnog života

Ljubiti sebe znači promatrati se u cjelini, znači vidjeti svoje pogreške i slabosti, ali i svoje dobre strane. Duhovna ljubav je iskustvo ljubavi prema Bogu. Ako je neka osoba vođena Duhom Svetim, sve je sličnija Isusu Kristu. Onaj tko je s Bogom ne može ostati nepromijenjen. Obraćenje je jedna vrsta gubitka sebe, svojih prijašnjih navika, pa zbog toga pri obraćenju ljudi doživljavaju strah.

Mjera duhovnog života je duhovna konkretnost koja se živi svaki dan. Duhovni stav je stav slušanja, i u tom smislu jedina krepost koju sotona nema je poniznost. Ponizan je onaj koji svoju sigurnost stavlja u Gospodina. Ljubav prema neprijateljima je pokazatelj duhovnog života. Ponos nije oholost. Oproštenje je proces koji se odvija u 12 faza. Ipak, da bi se stekao unutarnji mir, trebam što prije oprostiti osobi koja me je povrijedila (iako se ne slažem s onime što mi je ta osoba učinila).

Duhovni život uključuje razumijevanje križa. Ići prema križu znači: ne tražiti ga, ne hvaliti se njime, ne prihvaćati tuđi križ i ne kažnjavati se njime. Ako se križ shvati na krivi način, nastaje nezdrava duhovnost u odnosu na njega, javlja se opasnost od pada u duhovnu oholost. Isus je rekao: ”Ako je moguće, neka me mimoiđe ovaj kalež.” Time je pokazao svoju poniznost. Mudrost križa je u prihvaćanju ljubavi koja nam se prikazuje. Ljubav uvijek nosi žrtvu. Onaj tko ljubi, taj i trpi. Mi ne trebamo zazivati križ, on dolazi sam. Isus nije tražio križ, ali ga nije ni odbio. On ga je prihvatio.

Stvarno komunicirati s drugim znači prihvaćati ga u njegovoj različitosti. Kultura u samoj sebi ima duhovnu dimenziju. Osoba koja drugome daje pravo na njegov stav time zadržava svoju vlastitu kulturnu dimenziju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

nine − three =

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

Current month ye@r day *